O projektu Tura arhitekture

Tura arhitekture, kolumna o arhitekturi koja je izlazila u Zadarskom listu svaki četvrtak dvije godine od svibnja 2011. do travnja 2013. ,  bio je jedan entuzijastični projekt zaljubljenica u arhitekturu, grad i prostor koji je imao svrhu osvijestiti Zadrane o kvalitetnim projektima u njihovom okruženju. Nama koje smo pisale članke, bila je prostor za osobni rast u smislu držanja koraka sa novim zbivanjima, stjecanje znanja o arhitektonskoj baštini i kolegama koji oblikovali i oblikuju naš svakodnevni prostor. Turu su turirale Gordana Joja, Margareta Magdić Begonja, Aida Botonjić i Nina Karamarko (sada Ninčević). Girl power!

Za kolumnu smo pisale volonterski na vlastitu inicijativu prema Zadarskom listu svaki četvrtak u periodu od dvije godine. Sve do trenutka dok nam se entuzijazam nije istopio. Nepostojanje ikakvog interesnog impulsa sa strane tadašnjeg uredništva naše omiljene lokalne novine, za teme iz područja kulture i arhitekture koje se pišu ažurno i kvalitetno na volonterskom principu je svakako pomogao u odluci da prestanemo sa takvim ludim aktivnostima.

Jedan četvrtak nismo poslale članak. I nitko nije reagirao. The end.

Nekako se nisam pomirila da je to stvaran i konačan kraj Turi arhitekture, a sad vidim da doživljava reinkarnaciju putem ovog bloga.

Fotografije članaka koji su izlazili možete pogledati na Facebook stranici koja je osnovana za Turu na ovom linku LINK

Mislite li da bi takvi članci bili interesantno štivo za vas? Ponešto o povijesti i ponešto komentara na aktualna zbivanjima  u gradu? Slobodno komentirajte! Svaka sugestija ili kritika je dobrodošla.

Ovom postu prilažem par svojih osobnih favorita iz tog vremena u formi fotografije, a potrudit ću se i izvući koji iz arhive u tekstualnom formatu.

398992_327265950670629_763080747_n

422354_402529669810923_1133882157_n

306009_324240007639890_1928099988_n522076_324226837641207_611840404_n

Koliko je javna garaža, JAVNA?

Planira li Grad Zadar objaviti arhitektonsko urbanistički natječaj za javnu garažu na Ravnicama?

Zatvaranjem Muraja, goruće pitanje problema prometa u mirovanju na Poluotoku je još više zagorilo. Kuda? Kako? Kada?! Da se razumijemo, apsolutno podržavam povećanje javne pješačke površine ali istovremeno se pitam, mora li kod nas uvijek sve ići stihijski?ZABRANA PARKIRANJA

Potaknuta člankom u Slobodnoj (link na članak) koji kaže da u Gradu Zadru imaju u planu ˝strateško i dugoročno rješenje˝ o tome kako ćemo parkirati na Ravnicama, pitam se…. TKO ima rješenje i KOGA se pita za potrebe?

U nekom drugom gradu, prvo bi razmislili kako će se riješiti problem prometa, servisa, dostave i ostalih potreba građana, ako se već ukida 140 mjesta za potrebe šetnice.

U nekom drugom gradu, za zaštićenu jezgru koja je i na listi UNESCOove svjetske baštine bi prvo napravili PLAN UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENOM GRADSKOM JEZGROM (o čemu sam već pisala u postu Kakav Poluotok želimo za svoju djecu?) .

U nekom drugom gradu, objavili bi JAVNI ARHITEKTONSKO URBANISTIČKI NATJEČAJ koji će ponuditi niz rješenja od kojih će se moći izabrati najkvalitetnije. Recentni primjer je Grad Split gdje su gradska tvrtka “Split Parking” i Društvo arhitekata Split (DAS) proveli jedan takav natječaj (link na članak).

U nekom drugom gradu bi i GRAĐANI MOGLI GLASATI za rješenje koje im se najviše sviđa jer ipak je to NAŠ grad.

Ili nije?

Garaža. Javna garaža.

Samo kad izgovoriš riječi javna garaža, već ti nije dobro. Zapravo, takvu asocijaciju treba promijeniti. Evo nekoliko meni dragih primjera arhitektonskih rješenja koja daju javnoj garaži kao servisnoj tipologiji građevine i jednu umjetničku notu koja može itekako oplemeniti javni prostor kroz estetiku, a najvažnije od svega kroz izvrsna funkcionalna rješenja i implementacije novih obrazaca korištenja takvih građevine.

00-story-museum-garage
Miami Museum Garage / WORKac + Nicolas Buffe + Clavel Arquitectos + K/R and J. MAYER. H. (link)
default
Magok Central Plaza / Wooridongin Architects (link)
jaja_parknplay-web-21-r_hjortshoj
Park ‘n’ Play / JAJA Architects (link)

Kakav Poluotok želimo za svoju djecu?

Inicijative i pozitivna nastojanja za prostornim uređenjem grada Zadra

# inicijativa 01

Poluotok i stara gradska jezgra najvažniji je dio identiteta Grada Zadra. O gradu, i načinu života Zadrana kroz povijest i u današnje vrijeme najbolje se može saznati upravo na Poluotoku. Stoga možemo reći da u Poluotoku pronalazimo ogledalo našeg grada.

Želimo li da nam na Poluotoku izbijaju bankomati kao vodene kozice? Smatramo li da su tiramoli sa čistim rubljem ˝neprimjereni predmeti˝ a reklamni panoi nisu? Gledamo li na Poluotok kao mjesto suživota stanovanja i turizma ili ćemo ga pretvoriti u zonu za zabavu? Prijeti li Poluotoku iseljavanje stalnog stanovništva? Želim li na Poluotoku kupiti neki ručno rađeni proizvod sugrađana ili u grad  idem samo po kredit i toalet papir? To su samo neka od pitanja koja traže odgovor.  Pitanje koje obuhvaća sva pitanja zajedno je zapravo ˝Kakav Poluotok želimo za svoju djecu?˝.

U strateškom dokumentu Strategija razvoja grada Zadra istaknuto je niz problema s kojima se Poluotok suočava, međutim ništa se ne poduzima kako bi se ti problemi riješili. Sa povećanjem broja turista koji su i posljedica razvoja Luke Gaženica nužno je pripremiti Strategiju razvoja Poluotoka koja može dati odgovore na probleme kojima smo svi svjedoci te pripremiti aktivni plan za sanaciju štete i kvalitetan razvoj u budućnosti.

Za one koji žele znati što piše o Poluotoku u Strategiji razvoja grada Zadra 2013-2020 koja ističe dogodine i koliko od toga je mrtvo slovo na papiru, neka se koriste zdravim razumom, pročitaju Strategiju i pogledaju oko sebe.

http://www.grad-zadar.hr/repos/doc/Strategija%20razvoja%20grada%20Zadra.pdf

PRIJEDLOG MJERE 

Izrada Plana upravljanja povijesnom jezgrom uz interdisciplinarnu suradnju raznih struka i javnosti (predstavnici gradskih odjela, arhitekt, urbanist, sociolog, poduzetnik itd) . Mjere određene kroz Plan upravljanja povijesnom jezgrom potrebno je izraziti kroz detaljnije definirane odredbe Prostornog plana uređenja Grada Zadra i kroz komunalne službe. Plan upravljanja potrebno je revidirati svakih nekoliko godina kako bi se sagledalo učinjeno i pravovremeno reagiralo na nove potrebe prostora i građana koji još uvijek žive u tom prostoru.

 

POZITIVNI PRIMJERI

Postoje Gradovi koji su bar donekle na vrijeme shvatili važnost promišljanja o upravljanju starim jezgrama.

 

Koliko će nama trebati?

Koliko vremena? Koliko bankomata? Koliko štekata? Koliko pizza cutova? Koliko stanovnika? Koliko djece? Koliko budućnosti?