SUPERPARK OD UVALE BREGDETTI DO SUPERNOVE

#inicijativa02

GRADNJA SUVREMENOG ARBORETUMA UZ POTOK RIČINA

Zamislite da nam glavni prostorni orjentir u Zadru, nakon Poluotoka, nije šoping centar, nego Superpark? Arboretum, najveći u ovom dijelu Europe? Prekrasna i javno dostupna zelena površina koja omogućuje boravak na otvorenom svim građanima za razonodu, šetnju, biciklizam? Zamislite da možete prošetati do Supernove preko Karme bez bojazni od sigurne smrti?

* Ovu posljednju rečenicu razumiju samo poznavaoci novokomponirane zadarske prometne regulacije i brige o pješacima koja se manifestira kroz većinu novih vješto izvedenih prometnica te nadasve kreativnu i promjenjivu signalizaciju. Za ove koji ne razumiju, poslati ću vam upute sa kacigom i reflektirajućim prslukom.

Eto tako ja vidim prostor pritoka Ričina. Naravno, nakon što stavim ružičaste naočale i zaboravim da su koncepti kao javni prostor, zelene površine i ovlašteni krajobrazni arhitekt, u ovoj državi debelo na crnoj listi.

Montreal Botanical Garden, Canada

ČINJENICE KOJE SMO ZANEMARILI

Najveća poplava koja je zadesila ovo područje 11.09.2017. pokazala je jednu povijesnu činjenicu koju su neki zaboravili i zanemarili, pritok Ričine je ćudljiv i moćan. U starim kartama su ga često upravo iz tih razloga prikazivali puno većeg nego što je u stvarnosti. Ali što će nama stoljetne mudrosti pored ovako brutalno dobrog urbanizma.

Vegetacija u tom području buja, a i potok uz pristojno uređenje može postati atrakcija svoje vrste, mjesto šetnje i boravka u prirodi i zelenilu koja itekako nedostaje istočnom dijelu grada.  Pored uživanja u prirodi na takvim mjestima se mogu održavati razne manifestacije, izložbe, koncerti, te pregršt aktivnosti na otvorenom za građane svih uzrasta.

ZADAR OKREĆE NOVI ZELENI LIST

Područje kojim potok prolazi definitivno nije za građevinsku zonu, ali je idealno za arboretum ili bilo kakvu vrstu uređene zelene površine! Zar nije to odlično? Pa mi možemo postati najdraži grad Grete Thunberg! Zamislite novinske naslove :

¨Zadar, grad okrenuo novi list i betonu rekao NE!˝

˝Mali korak za čovječanstvo ali veliki zeleni korak za Zadar˝

˝Grad koji je prepoznao vrijednost potoka i snagu vode okrenuo u svoju korist!˝

˝Gradonačelnik malog grada iz Hrvatske gostuje na svjetskom sumitu na temu ozelenjavanja gradskih površina˝

˝ Zadar gradi svoj Central Park!˝

i takooo…..na trenutak je izgledalo skroz moguće.

Puno bi mi bilo draže čitati takve naslove nego kako ozelenjavamo grad kupusićima .

Kako još uvijek ne raspolažem sa čarobnim štapićem, evo nekoliko dobrih primjera iz neke druge civilizirane zemlje.

Project: Saiki Peace Memorial Park
Houston Arboretum & Nature Center
Glazov’s Town Garden

Voda je pokretačka snaga cijele prirode.

Leonardo da vinci

Osvrt na sustav E-dozvole

Moje mišljenje o medu i mlijeku kojeg su nam obećavali, možete pročitati u današnjem izdanju Zadarskog lista.

˝ Nažalost, od travnja prošle godine, dakle već devet mjeseci, kad su nastupile revolucionarne izmjene Zakona o gradnji, nastao je apsolutni kaos po pitanju ishođenja građevinskih dozvola i uz to povezanih procesa. Ovo je trenutno najgore stanje od kada radim u struci, a to je od 2004. godine. Bahatost i neukost zakonodavca te neuvažavanje struke i realnog sektora koji provodi te procese može se sada vrlo dobro izmjeriti brojčanim pokazateljima. Osim toga, potrebno je naglasiti da nesigurnost za investitora nikad nije bila veća. Jedva čekam vidjeti rezultate sljedeće Doing bussines ljestvice. Vjerujem da će po njoj za nas i stanje u Madagascaru biti nedostižan san. Netko bi pomislio da se u Hrvatskoj stvarno brine o prostoru i okolišu kad je toliko teško ishoditi građevinsku dozvolu. ˝

https://www.zadarskilist.hr/clanci/19012020/netko-bi-pomislio-da-se-u-hrvatskoj-stvarno-brine-o-prostoru-kad-je-toliko-tesko

U koliko ste zvjezdica? U 2 . . ili u 3 . . ?

Zašto volim Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu?

Iz više razloga.

Prvo, volim što je netko crno na bijelo odredio da onaj tko misli živjeti dobro u prostorno higijenskom smislu (čitaj 3 zvjezdice)  sa dvije spavaće sobe, koje podrazumjevaju četveročlanu obitelj,  treba imati barem dva sanitarna čvora.

Drugo, jako mi se sviđa što smatraju da je minimum za kupaonicu četiri metra kvadratna. Valjda je netko vladao sa osnovama matematike pa im je bilo jasno da wc školjka, umivaonik, tuš kada, i perilica jedva stanu u manje od toga, naravno ako se ne želiš kretati kroz prostor kao pantomimičar, a osobe smanjene pokretljivosti neću ni spominjati.

Treće, što ima i zgodan popis osnovne opreme koji ističe da je krevet za jednu osobu veličine 100x200cm, a za dvije osobe 160x200cm.

KREVET

Najveći vic je što taj pravilnik vrijedi i strogo se primjenjuje se za ljude-turiste.

Za nas ljude-domaće, nema pravila i nema minimuma.

Znate već kako ide kad nema minimuma. Onda ljudi-domaći, koji projektiraju za sebe, traže bračnu sobu od 10.0 m2 a dječju sobu od 8.0 m2. U slučaju da ljudi-domaći grade za prodaju, tada vrijede još bolja pravila, tada je za bračnu sobu dovoljno 9,0 m2 a za dječju 7,0 m2. Naravno, najsmješnije u takvim situacijama izgleda nenormalno širok hodnik od 100 cm. Taj hodnik izgleda nakaradno velik u odnosu na druge prostorije, dođe ti da ga smanjiš na 70cm.

Tražim da se uvede Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata za domaćinstva!

Tada bi svaki naručitelj morao reći kako traži projekt za domaćinstvo od dvije zvjezdice, umjesto da se pretvaramo da su četiri. Osim ako je za prodaju pa je dovoljno i jedna.

Bar da svi znamo na čemu smo.

I da! Predlažem da se projektni zadatak ovjeren od investitora uokviri i objesi na vidno mjesto u zajedničkom prostoru svake višestambene zgrade. To bi bilo lijepo.

O projektu Tura arhitekture

Tura arhitekture, kolumna o arhitekturi koja je izlazila u Zadarskom listu svaki četvrtak dvije godine od svibnja 2011. do travnja 2013. ,  bio je jedan entuzijastični projekt zaljubljenica u arhitekturu, grad i prostor koji je imao svrhu osvijestiti Zadrane o kvalitetnim projektima u njihovom okruženju. Nama koje smo pisale članke, bila je prostor za osobni rast u smislu držanja koraka sa novim zbivanjima, stjecanje znanja o arhitektonskoj baštini i kolegama koji oblikovali i oblikuju naš svakodnevni prostor. Turu su turirale Gordana Joja, Margareta Magdić Begonja, Aida Botonjić i Nina Karamarko (sada Ninčević). Girl power!

Za kolumnu smo pisale volonterski na vlastitu inicijativu prema Zadarskom listu svaki četvrtak u periodu od dvije godine. Sve do trenutka dok nam se entuzijazam nije istopio. Nepostojanje ikakvog interesnog impulsa sa strane tadašnjeg uredništva naše omiljene lokalne novine, za teme iz područja kulture i arhitekture koje se pišu ažurno i kvalitetno na volonterskom principu je svakako pomogao u odluci da prestanemo sa takvim ludim aktivnostima.

Jedan četvrtak nismo poslale članak. I nitko nije reagirao. The end.

Nekako se nisam pomirila da je to stvaran i konačan kraj Turi arhitekture, a sad vidim da doživljava reinkarnaciju putem ovog bloga.

Fotografije članaka koji su izlazili možete pogledati na Facebook stranici koja je osnovana za Turu na ovom linku LINK

Mislite li da bi takvi članci bili interesantno štivo za vas? Ponešto o povijesti i ponešto komentara na aktualna zbivanjima  u gradu? Slobodno komentirajte! Svaka sugestija ili kritika je dobrodošla.

Ovom postu prilažem par svojih osobnih favorita iz tog vremena u formi fotografije, a potrudit ću se i izvući koji iz arhive u tekstualnom formatu.

398992_327265950670629_763080747_n

422354_402529669810923_1133882157_n

306009_324240007639890_1928099988_n522076_324226837641207_611840404_n

Komentar na uru

Kad sam vidila koliko je sati u uvali Jazine, mentalna kazaljka mi se zavrtila!

Dana 19.10.2019. (razvidno na fotografiji iznad) stojim ispod najvećeg komada urbane opreme recentnije postavljene u Zadru i pomislim ˝pa mora li TO ovako izgledati?!˝.

Je li ovo za nas najbolje rješenje? Izgleda li ovako mjesto susreta i prostorni orijentir na javnoj površini u 21. stoljeću u jednom evropskom gradu pred bedemima koji su pod UNESCOvom zaštitom !? E pa, ako pričamo o Zadru, onda izgleda.

zadarski-sat-03.jpg

Srećom što je ovaj novi sat drugotni sat (popularan opisni pridjev nečega manje vrijednog od dva objekta) pa ga barem neće nitko u nekakvoj monografiji navesti kao prvi sat koji je postavljen u  Zadru.

Prvotni sat na Gradskoj straži je tako lijep, umjeren i pristojan naspram ovog drugotnog sata. U 18. stoljeću valjda nije postojao sustav javne nabave jer lokalni urar Martini nikad ne bi dobio posao a mi bi sada morali  gledati nekakvu žabokrečinu na tornju Gradske straže.

I onda još ova naljepnica sa gradskim grbom preko svega. I taj gradski grb je nekad netko dizajnirao pa barem ima glavu i rep.  Možda se odlijepi od muke.

Ljudi moji, može li se za instalaciju ove veličine organizirati nekakav natječaj za lokalne umjetnike pa da to ima nekakvog smisla? Pa da smo ponosni! Pa da smo naši! Ali neeeeee, mi idemo nabaviti sat od pet metara i pola tone po sistemu nabave i održavanja opreme.

Nije sat samo davatelj podataka. Taj podatak danas svatko može saznati kad osvježi zaslon na mobitelu. Sat ove veličine je jaka vizualna poruka i prostorni orijentir, može biti mjesto susreta, odmorište, poruka, povijesna priča, sugestija o sadašnjosti, misao o prolaznosti, pozdrav tehnološkom napretku, umjetnost, može biti svašta.

A može biti i ništa, sa crvenim svjetlećim brojkama na stupu od čelika pričvršćenim za betonski temelj i sa naljepnicom grada. Može i to.

Neznam za vas, ali ja ću gledati duboko u svoj ručni sat kada sljedeći put budem prolazila kroz uvalu Jazine. U međuvremenu ću mantrati o tome kako je to moglo izgledati uz nekoliko civiliziranih primjera za entuzijaste …..

 

4596894330_570x380
Clyde clock / Running time, Glasgow, dizajnirao pok. Glasgowski umjetnik George Wylls

 

 

wales__ebbw_vale_
Ebbw Vale, Wales Echoes Public Art, designer Marianne Forrest and fabricator Smith of Derby

ebbw-vale2

 

Zamišljam kako Thor zamjeni ovaj sat za malj i odleti s njim duboko u svemir….mmm dobra mantra. 🙂

Koliko je javna garaža, JAVNA?

Planira li Grad Zadar objaviti arhitektonsko urbanistički natječaj za javnu garažu na Ravnicama?

Zatvaranjem Muraja, goruće pitanje problema prometa u mirovanju na Poluotoku je još više zagorilo. Kuda? Kako? Kada?! Da se razumijemo, apsolutno podržavam povećanje javne pješačke površine ali istovremeno se pitam, mora li kod nas uvijek sve ići stihijski?ZABRANA PARKIRANJA

Potaknuta člankom u Slobodnoj (link na članak) koji kaže da u Gradu Zadru imaju u planu ˝strateško i dugoročno rješenje˝ o tome kako ćemo parkirati na Ravnicama, pitam se…. TKO ima rješenje i KOGA se pita za potrebe?

U nekom drugom gradu, prvo bi razmislili kako će se riješiti problem prometa, servisa, dostave i ostalih potreba građana, ako se već ukida 140 mjesta za potrebe šetnice.

U nekom drugom gradu, za zaštićenu jezgru koja je i na listi UNESCOove svjetske baštine bi prvo napravili PLAN UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENOM GRADSKOM JEZGROM (o čemu sam već pisala u postu Kakav Poluotok želimo za svoju djecu?) .

U nekom drugom gradu, objavili bi JAVNI ARHITEKTONSKO URBANISTIČKI NATJEČAJ koji će ponuditi niz rješenja od kojih će se moći izabrati najkvalitetnije. Recentni primjer je Grad Split gdje su gradska tvrtka “Split Parking” i Društvo arhitekata Split (DAS) proveli jedan takav natječaj (link na članak).

U nekom drugom gradu bi i GRAĐANI MOGLI GLASATI za rješenje koje im se najviše sviđa jer ipak je to NAŠ grad.

Ili nije?

Garaža. Javna garaža.

Samo kad izgovoriš riječi javna garaža, već ti nije dobro. Zapravo, takvu asocijaciju treba promijeniti. Evo nekoliko meni dragih primjera arhitektonskih rješenja koja daju javnoj garaži kao servisnoj tipologiji građevine i jednu umjetničku notu koja može itekako oplemeniti javni prostor kroz estetiku, a najvažnije od svega kroz izvrsna funkcionalna rješenja i implementacije novih obrazaca korištenja takvih građevine.

00-story-museum-garage
Miami Museum Garage / WORKac + Nicolas Buffe + Clavel Arquitectos + K/R and J. MAYER. H. (link)

default
Magok Central Plaza / Wooridongin Architects (link)

jaja_parknplay-web-21-r_hjortshoj
Park ‘n’ Play / JAJA Architects (link)

Kakav Poluotok želimo za svoju djecu?

Inicijative i pozitivna nastojanja za prostornim uređenjem grada Zadra

# inicijativa 01

Poluotok i stara gradska jezgra najvažniji je dio identiteta Grada Zadra. O gradu, i načinu života Zadrana kroz povijest i u današnje vrijeme najbolje se može saznati upravo na Poluotoku. Stoga možemo reći da u Poluotoku pronalazimo ogledalo našeg grada.

Želimo li da nam na Poluotoku izbijaju bankomati kao vodene kozice? Smatramo li da su tiramoli sa čistim rubljem ˝neprimjereni predmeti˝ a reklamni panoi nisu? Gledamo li na Poluotok kao mjesto suživota stanovanja i turizma ili ćemo ga pretvoriti u zonu za zabavu? Prijeti li Poluotoku iseljavanje stalnog stanovništva? Želim li na Poluotoku kupiti neki ručno rađeni proizvod sugrađana ili u grad  idem samo po kredit i toalet papir? To su samo neka od pitanja koja traže odgovor.  Pitanje koje obuhvaća sva pitanja zajedno je zapravo ˝Kakav Poluotok želimo za svoju djecu?˝.

U strateškom dokumentu Strategija razvoja grada Zadra istaknuto je niz problema s kojima se Poluotok suočava, međutim ništa se ne poduzima kako bi se ti problemi riješili. Sa povećanjem broja turista koji su i posljedica razvoja Luke Gaženica nužno je pripremiti Strategiju razvoja Poluotoka koja može dati odgovore na probleme kojima smo svi svjedoci te pripremiti aktivni plan za sanaciju štete i kvalitetan razvoj u budućnosti.

Za one koji žele znati što piše o Poluotoku u Strategiji razvoja grada Zadra 2013-2020 koja ističe dogodine i koliko od toga je mrtvo slovo na papiru, neka se koriste zdravim razumom, pročitaju Strategiju i pogledaju oko sebe.

http://www.grad-zadar.hr/repos/doc/Strategija%20razvoja%20grada%20Zadra.pdf

PRIJEDLOG MJERE 

Izrada Plana upravljanja povijesnom jezgrom uz interdisciplinarnu suradnju raznih struka i javnosti (predstavnici gradskih odjela, arhitekt, urbanist, sociolog, poduzetnik itd) . Mjere određene kroz Plan upravljanja povijesnom jezgrom potrebno je izraziti kroz detaljnije definirane odredbe Prostornog plana uređenja Grada Zadra i kroz komunalne službe. Plan upravljanja potrebno je revidirati svakih nekoliko godina kako bi se sagledalo učinjeno i pravovremeno reagiralo na nove potrebe prostora i građana koji još uvijek žive u tom prostoru.

 

POZITIVNI PRIMJERI

Postoje Gradovi koji su bar donekle na vrijeme shvatili važnost promišljanja o upravljanju starim jezgrama.

 

Koliko će nama trebati?

Koliko vremena? Koliko bankomata? Koliko štekata? Koliko pizza cutova? Koliko stanovnika? Koliko djece? Koliko budućnosti?